Arapski svet obuhvata 22 zemlje i teritorije Arapske lige prostirući se od Atlantskog okeana na zapadu do Arabijskog mora na istoku, i od Sredozemnog mora na severu do Roga Afrike i Indijskog okeana na jugoistoku. Arapski svet čini oko 425 miliona stanovnika. U ekskluzivnom razgovoru za LAWLife portal, Sanja Kostadinović Ben Mesbah, predsednica Arapskog centra za međunarodnu saradnju, na sveobuhvatan i detaljan način predstavila je Arapski centar, ali i pružila neophodne informacije od značaja za poslovanje sa arapskim zemljama.

 

Nalazite se na mestu predsednika Arapskog centra za međunarodnu saradnju. Čime se konkretno bavi Arapski centar i koji su bili motivi za osnivanjem organizacije?

Arapski centar za međunarodnu saradnju (u daljem tekstu: ACMS) bavi se privredom, pravom, kulturom, međuljudskim odnosima,  obrazovanjem, gastronomijom i humanitarnim radom.

 

Osnovni motivi za osnivanje ACMS jeste namera da se doprinese uklanjanju predrasuda koje postoje u našoj zemlju u odnosu na arapski svet, ljude, kulturu, mentalitet, ali da se doprinese jačanju privrednih, kulturnih, međuljudskih veza izmejdu Republike Srbije i arapskih zemlja, kao i da se predstave svi raspoloživi kapaciteti o kvaliteti Srbije.

 

 

Po čemu se Arapski centar razlikuje od drugih sličnih poslovnih asocijacija i organizacija?

Pre svega bih rekla da se razlikujemo po tome što težimo inovativnosti. Trudimo se da osmislimo i sprovredemo ideje koje su nesvakidašnje, da radimo kvalitetne projekte koje pre nas niko nije radio ili nije radio na inovativan, kreativan i kvalitetan način.

 

Takođe, često organizujemo događaje koji su ne samo društveno korisni, veoma produktivni i što je najvažnije, besplatni za korisnike.

 

Tu pre svega mislim na: Biznis (poslovne) forume između privrednika iz Republike Srbije i arapskih zemalja, besplatnu savetodavnu pravnu pomoć za strance na arapskom i engleskom jeziku, besplatne kurseve arapskog jezika za naše sugrađane, besplatne kurseve srpskog jezika za strance, organizovanje časova arapske kuhinje đacima Ugostiteljsko – turističke škole, gastronomska takmičenja poput Baklavijade i Orijentalijade i još mnogo toga.

 

Da li sada nakon osnivanja Arapskog centra možete sa ponosom reći da ste uspeli da doprinesete poboljšanju privredne saradnje Republike Srbije i arapskih zemalja?

 

Ja zaista jesam veoma ponosna na naš dosadašnji rad I postignute rezultate. Što se privrednog sektora tiče mogu da kažem da uspešno radimo i doprinosimo razvoju privredne saradnje Republike Srbije i arapskih zemalja. Aktivno se bavimo promocijom Srbije, srpskih kompanija i proizvoda. Smatram da je potencijal veliki, a da smo tek na početku puta.

 

Takođe, da li ste uspeli da povežete privrednike Republike Srbije i arapskih zemalja?

Jesmo, naravno.

 

Kakva je privredna razmena Republike Srbije i arapskih zemalja i kako ocenjujete ukupnu trgovinsku saradnju? Šta je to što Srbija i privrednici iz Srbije moga da ponude arapskim zemljama. I obrnuto? Koje su to robe koje mogu biti interesantne i od značaja za privrednu saradnju?

Ako gledamo u globalu u odnosu na potencijale obe strane moram reci da je privredna razmena na veoma niskom nivou.

 

Vrlo je nezahvalno generalizovati, jer sa jedne strane imamo Republiku Srbiju kao jednu zemlju a sa druge strane 22 zemlje.

 

Kao što znate među arapskim zemljama imamo zemlje koje su izuzetno bogate i koje nemaju razvijenu industriju u svim oblastima, već 90% proizvoda uvoze, a sa druge strane imamo zemlje koje imaju veliki potencijal i dobro razvijenu industriju, ali nema zainteresovanosti za izvoz/uvoz njihovih proizvoda na trzište Republike Srbije.

 

 

Republika Srbija ima veliki potencijal generalno. Srbija može da ponudi pre svega vodu, proizvode iz poljoprivredne, prehrambene, farmaceutske, tekstilne, metalne, drvne industrije, automobilske industrije i agromehanizaciju, sredstva za higienu ljudi i prostora, kao i kozmetičke prizovode, stvari za bebe, decu… itd. Ono što  posebno treba istaći jeste turistička ponuda Republike Srbije.

 

Što se ponude iz arapskih zemalja tiče, to svakako zavisi od zemlje do zemlje. Dominiraju: začini, urme, sušeno i koštunjavo voće, maslinovo ulje, kamen, fosfat, biseri, safiri, drago kamenje, sveža riba i riblji proizvodi, kozmetički poizvodi od prirodnih sastojaka, proizvodi od kože, ručno rađeni proizvodi od keramike I drveta, pamuk, tekstil, nafta…

 

Mogu da napomenem da postoje neke biljke koje rastu samo u pustinjama, koje su izuzetno zdrave a od kojih se prave neka tradicionalna jela, čajevi i koje se koriste za izradu kozmetičkih i farmaceutskih preparata.

 

Naravno, ipak najvažniji resursi između obe strane u svim oblastima pa i u privrednoj koji se mogu ponuditi jesu ljudski kapaciteti, stručnjaci. Od neprocenjivog su značaja znanje i iskustvo koje se mogu prenositi i razmenjivati.

 

Rapublika Srbija i arapske zemlje u budućnosti? Kako vidite privrednu saradnju Republike Srbije i arapskih zemalja? Postoje li neke nove mogućnosti razvoja dalje saradnje?

Moje mišljenje je, a i na tome, između ostalog, radimo, da će privredna saradnja između Republike Srbije i arapskih zemalja iz godine u godinu biti u porastu i sve bolja i bolja.

 

Postoji veliki potencijal i interesovanje za saradnju od strane domaćih privrednika, ali mislim da je veoma važno da se uključe i nadležni državni organi.

 

Arapski svet ne čine samo bogate zemlje Bliskog istoka, iako one imaju možda najveći finansijski potencijal. Mnoge arapske zemlje imaju mnogo toga da ponude i veliku želju za privrednom saradnjom sa Republikom Srbijom. Ono što je veoma važno da bi progres bio još veći i brži jeste činjenica da bi trebalo da se reše postojeći problemi koji veoma usporavaju, ali i na neki način otežavaju privredni razvoj između Republike Srbije i arapskih zemalja. Tu pre svega mislim na:

 

  • Saobraćaj – trebalo bi uvesti više direktnih avio linija između Republike Srbije i različitih arapskih zemalja, kako za transport putnika tako i za transport robe.

 

  • Zakonodavstvo – milsim da bi trebalo izmeniti zakonsku regulative koja se tiče samog procesa osnivanja firmi, zatim dela zakonskih i podzakonskih akata koja se tiču prava stranaca, posebno za strance koji investiraju i osnivaju firme na teritoriji Republike Srbije.

 

  • Veća podrška malim i srednjim privrednicima za izvoz domaćih proiozvoda u vidu carinskih olakšica, jeftinijeg transporta robe i sl.

 

  • Takođe, smatram da bi u budućnosti trebalo da postoje razmene studenata između Republike Srbije i arapskih zemalja. Na primer, studentima Filološkog fakulteta koji studiraju arapski jezik, trebalo bi obezbediti obavezne posete arapskim zemljama kako bi dodatno učili dijalekte arapskog jezika. Smatram da bi svaki student arpskog jezika tokom perioda studiranja trebalo da bude barem mesec dana u nekoj od arapskih zemalja kao vid praktične nastave i životnog iskustva.

 

 

Šta je cilj i svrha Arapskog centra? Da li privrednici iz Srbije mogu da očekuju određene informacije kako plasirati proizvode na tržištu arapskih zemalja, ali i eventualno kako uložiti na ta tržišta?

Naša svrha je pre svega da jačamo vezu između Republike Srbije i arapskih zemlja u gore navedenim oblastima. Važno nam je da pružimo maksimalnu podršku Arapima koji dođu u Republiku Srbiju i žele tu da započnu svoj biznis, Arapima koji žele da uspostave privrednu saradnju sa srpskim kompanijama. Takođe, tu smo da podelimo svoje znanje i iskustvo sa ljudima u Srbiji koji žele da predstave svoje firme, usluge, proizvode na arapskom tržištu. Sve informacije i kontakte sa kojima u datom momentu raspolažemo, bez problema podelimo, ono što ne znamo potrudimo se da u što skorijem roku saznamo. Iskrenost i realnost su nam na prvom mestu.

 

Šta je neophodno, odnosno koji su uslovi potrebni da bi proizvodi iz Srbije bili prihvatljivi na tržištu arapskih zemalja?

Od zemlje do zemlje je drugačije što se tiče propisa o uvozu. Ali svakako da postoji ono što je osnova.

 

Pre svega kvalitet. Proizvodi moraju ispunjavati određene standarde. Takođe, morate imati urednu papirologiju, sve neophodne sertifikate, tražene analize, na određenom jeziku.

 

Kada je hrana u pitanju, za izvoz u arapske zemlje obavezno je da kompanija koja proizvodi određeni proizvod mora posedovati sertifikat da je proizvod HALAL (ovo pravilo ne važi ukoliko se izvoze alkoholna pića, sto takođe može biti slučaj u nekim zemljama).

 

Zatim, tu je i naravno neophodno da je cena takva da se isplati izvoziti. Zašto tako kažem? Pa zato što je transport veoma skup. Upravo iz razloga koji sam već pomenula (npr. nedostatak direktinih avio linija) mnoge dobre prilike za izvoz iz Republike Srbije na arapsko tržište, specijalno hrane, propadnu, jer kad se na cenu proizvoda doda transport sa svim ostalim taksama i carinama, prodajna cena bude previsoka, a sam proizvod bude preskup. A ako se roba ne prodaje onda to nije dobro ni za za jednu stranu. Uvek imamo opciju da se roba transportuje kamionom ili brodom, ali sve to traje. Nekad je vreme i brzina isporuke od presudnog značaja za dobar posao.

 

Naši privrednici moraju biti svesni i činjenice da se uglavnom traži da se za arapsko tržište prave drugačije ambalaže od postojećih, deklaracije da budu na aprapskom jeziku, a to nekada može da proizvode dodatne troškove koji nisu baš zanemarljivi.

 

 

Možete li nam reći nešto više o samom pristupu i poslovnoj kulturi arapskih zemalja. Siguran sam da je za posetioce i čitaoce LAWLife portala za pravu i privredu interesantno, ali i od značaja za dalje poslovanje sa arapskim zemljama da upoznaju poslovnu kulturu i budu upućeni u poslovno ponašanje. Možete li nam reći nešto više o tome?

Obzirom da se više od 10 godina bavim međunarodnom trgovinom i više od 15 godina poslujem sa Arapima, moj zaključak jeste da rad sa njima u privredi nije uopšte lak.

 

Kao i u svakom poslu postoje određeni izazovi, prednosti i mane pa sledstveno tome to se odnosi i na saradnju sa arapskim zemljama.

 

Postoje velike zablude i neinformisanost privrednika, ali i drugih ljudi iz Republike Srbije u pogledu poslovanja sa Arapima. Sa vremena na vreme čujem mišljenja privrednika iz Srbije koji misle da Arapi samo leže na parama i jedva čekuju da ih troše na sve I svašta, što je naravno daleko od istine, jer je realnost potpuno drugačija.

 

Specifičnost za arapske zemlje jeste činjenica da će prvo naći sigurnog kupca, a zatim uzeti avans, pa tek onda kupiti robu koju mu prodaju.

 

Takođe, Arapi vole sigurnost pa sledstveno tome novac, vreme i logistiku ulažu u poslove gde postoje velike garancije da će uloženi novac i vreme višestruko vratiti, a samim tim gde će posao i dalje uspešno nastaviti.

 

Taktike i metodi uspeha u poslovanji kod Arapa su zaista impresivni. Zadovoljstvo je kada možete od njih da učite. Naravno, prava je retkost da vam u današnjem vremenu neko prenese znanje. Mnogi izbegavaju da prenose znanje, pa uglavnom morate da učite posmatrajući. Za uspeh u ovakvom učenju je presudno mnogo strpljenja i energije. Mislim da se ova vrsta znanja u poslovanju prenosi samo u najjužem krugu porodice, i to isključivo sa roditelja na dete.

 

Činjenica je da se uvek stavljaju u dominantniji položaj, a tome posebno doprinosi i činjenica da im se to dozvoljava. Čak ili šta više, to se i podstiče posebno prema državljanima bogatih arapskih zemalja. 

 

Postoji okvir koji su odredili i vi ili se uklapate u taj okvir ili ne. Na vama je da se prilagodite ako želite da budete u tom okviru, jer okvir teško da će se promeniti da bi vi stali u njega.

 

Kada počnete da pregovarate sa nekim ko predstavlja neku firmu ili organizaciju (direktor, predsednik i sl.) o potencijalnoj saradnji obavezno pitajte tu osobu koje su njene nadležnosti? Da li on/ona sam/a može da donese odluku u skladu sa svojom pozicijom. U 99% slučajeva ćete dobiti odgovor da mora da prenese nadležnima, da mora da se konsultuje sa nekim itd.

 

Uglavnom su vlasnici ti koji odlučuju o svakom detalju, vole da budu apsolutno upućeni u poslovanje svojih kompanija u svakom momentu.

 

Svojevremeno sam radila u arapskoj kompaniji koja je imala predstavništva u 12 zemalja, proizvodne pogone u 3 zemlje, a vlasnik kompanije je u svakom momentu imao 4 – 5 otvorenih video linija sa direktorima filijala iz različitih zemalja. Svakom poslu, plaćanju, potpisivanju dokumenata moralo je da prethodi njegovo odobrenje.

 

Koliko god vremena provodili radeći zajedno, ako pomislite da pitate nesto lično (pitanja vezana za porodicu, finansije, imovinu), predlažem da se od takvih pitanja suzdržite. Ako se neko sam izjasni o tome, potrudite se da ne postavljate dodatna pitanja. Uvek je lepo da na takve izjave odgovorite “Mashallah” i da im poželite zdravlje, sreću, uspeh i dobre ljude u životu. Predanost poslu se uvek više ceni od priče o stvarima koje nemaju veze sa poslom.

 

Ono što je veoma pohvalno, to je da Arapi vole da vas ugoste i da zajedno jedete. Hrana je nesto sto će uvek podeliti i čak prepustiti drugima. Kao gosti ćete uvek dobiti najbolje i najveće od onoga što je posluženo. To je jednostavno deo kulture, nema nikakve veze sa prisnošću ili ličnim odnosom prema vama.

 

Da li je poslovno okruženje u Srbiji prihvatljivo za privrednike iz arapskih zemalja? Šta je to što privlači arapske privrednike u Srbiji?

Republika Srbja kao zemlja ima velike potencijale, kapacite i ima šta da ponudi, ali mnogo stvari kod nas mora da se menja.

 

Kao što sam već napomenula od zakonodavsta pa do samog pristupa domaćina. Ozbiljnost i kvalitet ponude moraju biti dominantni. Ne možete ponuditi samo ideju i priču. Neophodno je da imate sve neophodne dozvole, spreman predlog projekta sa detaljno razrađenim budžetom troškova i kompletnom studijom izvodiljivosti, kao i napravljen biznis plan za dalji rad do najsitnijih detalja. Vrlo često se desi da neko traži investiora za izgradnju hotela na popularnoj turističkoj destinaciji, a da parcela nema ni građevinsku dozvolu.

 

Vrlo uspešno posluju Arapi koji uvoze hranu i druge proizvode sa arapskog tržišta u Republiku Srbiju, kao i firme koje se bave proizvodnjom arapske hrane u Srbiji, jer je konkurencija u tim oblastima veoma mala.

 

Ono što je veoma privlačno strancima pored našeg tradicionalnog gostoprimstva i ljubaznosti, jeste sposobnost i efikasnost naših ljudi u poslovanju. Arapi često pozitivno reaguju i upućuju reči hvale za našu energičnost i želju za prosperitetom, odgovornošću u ispunjenju radnih zadataka, poštovanje dogovorenog uz osećaj poverenja da će posao kvalitetno i produktivno da se radi.

 

Da li znate, odnosno da li ste upoznati sa pozitivnim poslovnim povezivanjima privrednika Srbije i arapskih zemalja i da li možete reći da upravo ta pozitivna iskustva i dobri primeri mogu da doprinesu još boljem privrednom povezivanju?

Imamo za primer odlične i uspešne saradnje kompanija iz Srbije sa kompanijama iz arapskih zemalja. Naravno da je to veliki podrstrek. Postoje i privrednici iz Republike Srbije koji su otvorili predstavništva svojih kompanija u arapskim zemljama i upravo iz arapskih zemalja posluju uspešnije nego iz Srbije. Svaki novi posao jača vezu između obe strane. Svaka nova uspešna saradnja daje doprinos privrednom povezivanju. Važno je da se mreža povezivanja i uspešne saradnje širi i da se više čuje za Republiku Srbije, kao i kapacitete i potencijale koje Srbija može da pruži.

 

Pandemija prouzrokovana virusom Covid 19 ceo svet bacila je na kolena. Da li je tako i sa arapskim zemljama?

Jeste. Ni njih nisu zaobišli problem prouzrokovani Covidom 19. Neke od arapskih zemalju su se po prvi put susreli sa tako ozbiljim problemom koji u velikoj meri utiče na ekonomiju same zemlje pa i svakog pojedinca.

 

Pre izvesnog vremena organizovan je jedinstven online privredni događaj između privrednika Srbije i Tunisa. Možete li nam reći nešto više o tome?

ACMS je organizovao Prvi Biznis samit između Republike Srbije I Tunisa. Cilj samita bio je poboljšanje ekonomskih odnosa dve zemlje. Privrednici iz Srbije i Tunisa imali su priliku da predstave svoje kompanije, proizvode i usluge iz oblasti tekstilne i kožne industrije, prehrambene industrija, ekologije, turizma itd. Ukupno je bilo oko 50 učesnika iz obe zemlje uz činjenicu da su privrednici iz obe zemlje veoma malo znali o kapacitetime druge strane i da je zainteresovanost za međusobnu saradnju velika i zaista sam uverena da će saradnja u budućnosti biti još kvalitetnija i intenzivnija.

 

Definitivno ćemo u budućnosti posvetiti veliku pažnju razvoju privrednih odnosa između Republike Srbije i Tunisa.

 

 

 

Kakva je vaša poslovna saradnja sa predstavnicima arapskih zemalja u Republici Srbiji?

Odlična.

 

Svi naši saradnici, Arapi koji žive u Srbiji, bilo da su predstavnici diplomatskog kora ili biznismeni, zaista su pre svega dobri ljudi i velike patriote, ponosni predstavnici zemalja iz kojih dolaze izuzetno su poslovni, pozitivni i uvek spremni da pomognu. Veoma cene našu organizaciju i uvažavaju rad celokupnog tima ACMS-a. Zaista im dugujemo ogromnu zahvalnost za svu podršku i njihov doprinos u nasem radu.

 

Šta je najveći uspeh Arapskog centra do sada?

Zaista ne bih mogla da izdvojim neki projekat ili događaj do sada kao najveći uspeh ACMS.

 

Sve što smo do sada radili bilo je veoma uspešno i kvalitetno. Meni se čini da je svaki novi događaj uspešniji od prethodnog, ali svaki put iznova postavljamo veće ciljeve.

 

Možda je naš najveći uspeh to sto uspevamo da pobedimo razna iskušenja i što uvek imamo želju i energiju za napretkom i poboljšanjem.

 

Poruka za kraj čitaocima i posetiocima LAWLife portala za pravo i privredu.

“Ako želite da promenite plodove, prvo ćete morati da promenite korenje! Ako želite da promenite vidljivo, prvo morate da promenite nevidljivo!”

 

Upoznajte sebe i svoje sposobnosti. Radite na sebi i na tome da budete pre svega zadovoljni sobom.

 

Birajte da budete u timu sa ljudima koji mogu i hoće da idu rame uz rame sa vama i koji su na prvom mestu produktivni. Birajte uvek produktivnost. 

 

Ne očekujte da će neko ko je kao vi ili sličan vama, sposoban, kreativan, produktivan raditi za vas! Neće raditi ni za nekog drugog! Radiće za sebe. 

 

Zato uvek budite otvoreni za saradnju sa kvalitetnim ljudima.

 

Za svakoga ima mesta na ovom svetu kao što za svaku robu postoji kupac.

 

Koliko god bio težak dan ili period života, ne zaboravite na ljubaznost, osmeh, poštovanje i pozitivnu energiju.

 

I naravno, dragi čitaoci, obavezno nastavite da pratite redovno LAWlife portal za pravo i privredu, jer je mnogo kvalitetnih sadržaja i informacija koje možete na ovom portalu pročitati.

  

 

Autor: Redakcija LAWlife

Foto: Redakcija LAWlife