Za očuvanje konkurentnosti privrednih društava neophodna je adekvatna pravna zaštita poslovne tajne. Blagovremenoj zaštiti od nelojalne konkurencije te zaključenju ugovora o poverljivosti, najbolje je pristupiti pre započinjanja pregovora.

 

U ovom tekstu, akcenat će biti na zakonskoj regulativi pomenute oblasti.

 

Izvori prava su Zakon o zaštiti poslovne tajne i Zakon o obligacionim odnosima.

 

Prema Zakonu o zaštiti poslovne tajne, informacije koje se štite kao poslovna tajna su: finansijski, ekonomski, poslovni, naučni, tehnički, tehnološki, proizvodni podaci, studije, testovi, rezultati istraživanja, uključujući i formulu, crtež, plan, projekat, prototip, kod, model, kompilacija, program, metod, tehnika, postupak, obaveštenje ili uputstvo internog karaktera i slično, bez obzira na koji način su sačuvani ili komplirani. 

 

Dakle, radi se o nematerijalnoj imovini. Pored taksativno nabrojanih informacija, neophodno je da ista ima kvalitetna svojstva, odnosno da ima komercijalnu vrednost, tajnost i da je zaštićena merama za očuvanje tajnosti.

 

Držalac poslovne tajne mora da preduzme korake za zaštitu poslovne tajne. U praksi su to najčešće: NDA ugovori, klauzule o poverljivosti u ugovorima o radu zaposlenih, angažovanih lica, praktikanata ili volontera.

 

Dakle, privredno društvo, odnosno držalac poslovne tajne treba da uskladi opšte akte sa važećim zakonom te će na taj način moći da ostvari predviđenu zaštitu.

 

 

KAKVA JE PROCEDURA ZA ZAŠTITU POSLOVNE TAJNE?

 

Zakon predviđa građansko-pravnu zaštitu odnosno tužbu zbog povrede poslovne tajne i novčanu kaznu za privredni prestup.

 

Rok za podnošenje tužbe u parničnom postupku je u roku od šest meseci od dana kada je tužilac saznao za povredu i učinioca, odnosno najkasnije u roku od tri godine od dana kad je povreda učinjena.

 

 

Držalac poslovne tajne može tužbom da pokrene postupak te da zahteva:

 

  • prestanak radnji koje mogu dovesti do nezakonito pribavljanja, korišćenja ili otkrivanja poslovne tajne i zabranu nezakonitog pribavljanja, korišćenja ili otkrivanja informacija koje predstavljaju poslovnu tajnu;
  • sprečavanje prometa, odnosno oduzimanje i povlačenje iz prometa, izmenu ili uništavanje svih predmeta koji sadrže informacije koje predstavljaju poslovnu tajnu, ako je te podatke nemoguće posredno ili neposredno, videti ili prenositi;
  • naknadu štete, uključujući stvarnu štetu i izgubljenu dobit;
  • isključenje tog lica kao člana privrednog društva, ako je to lice član privrednog društva;
  • raskid radnog odnosa za to lice, ako je to lice zaposleno u pravnom licu;
  • objavljivanje presude u javnom glasilu o trošku tuženog.

 

Parnični postupak koji se vodi po tužbi za povredu poslovne tajne je hitan!

 

Pored navedenog, Zakon u članu 19, predviđa i kaznene odredbe te navodi da će se kazniti za privredni prestup novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 300.000,00 dinara privredno društvo ili drugo pravno lice, odnosno da će se kazniti novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 200.000,00 dinara odgovorno lice u privrednom društvu ili drugom pravnom licu.

 

 

 

Ovaj tekst ne predstavlja pravni savet, već stav autora.

 

Autor: Jovana Govedarica, advokat.

Pravo