Zdrava ishrana kod pacijenata sa infarktom

 

Za pacijente sa infarktom je ključno da održavaju zdravu ishranu.

 

Konzumiranje hranljive hrane može pomoći u smanjenju rizika od ponovnog moždanog udara i poboljšanju opšteg zdravlja. Pored činjenice da zdrava hrana pomaže u prevenciji srčanog udara ili pomaže pacijentima da brže stanu na noge nakon bolesti, zdrava hrana je jednako ključna za naš svakodnevni život. Postoji izraz „Mi smo ono što jedemo“ s razlogom

 

Dijeta za prevenciju kao i nakon infarkta, obično uključuje konzumiranje puno voća i povrća, nemasnih proteina, integralnih žitarica i hrane sa niskim sadržajem soli.

 

Neki ljudi koji se oporavljaju od infarkta mogu imati i druga zdravstvena stanja koja zahtevaju promene u ishrani, kao što su dijabetes ili visok krvni pritisak. Pošto su ovi uslovi možda doprineli infarktu, važno je i da se pozabavite i  njima.

 

Ne postoji posebna hrana za „dijetu za moždani udar“ koju morate jesti. Međutim, određene vrste hrane se generalno preporučuju ljudima koji su imali infarkt kao ni upotreba alkohola.

 

Neki od saveta su da se napravi raspored oborka, koji bi ukljčivao više manjih obroka.

 

Koja je najbolja hrana za vaše srce?

 

Usvojite ishranu bogatu nemasnim proteinima, šarenim povrćem, voćem, orasima, pasuljem i semenkama. Ovo će osigurati da konzumirate dovoljno hranljivih materija da održite svoje telo zdravim.

 

Uključite više biljaka u svoju dnevnu ishranu. Fokusirajte se na povrće, voće, pasulj, orašaste plodove i semenke za sadržaj vitamina, minerala i vlakana.

 

Birajte zdravije masti kao što su ekstra devičansko maslinovo ulje, orasi i avokado. Izbegavajte prženu hranu i životinjske masti.

 

Uključite cela zrna. Zamenite beli hleb i testeninu za integralni pirinač i izaberite smeđi pirinač umesto belog. Jedite sočivo više puta nedeljno.

 

Usredsredite se na nemasno meso i izbacite prerađeno meso kao što su kobasice i delikatesno meso. Uživajte u piletini bez kože.

 

Konzervirana hrana i dalje može biti dobar izvor hranljivih materija, sve dok birate sorte sa smanjenim unosom soli.

 

Povećajte unos ribe koja je bogata omega-3 masnim kiselinama kao što su losos, pastrmka, tunjevina i sardine.

 

 

Koja je najgora hrana za vaše srce?

 

Izbegavajte visoko prerađenu hranu kao što su upakovani čips, kolačići i krekeri. Ove namirnice su generalno bogate soli i malo hranljivih materija.

 

Oduprite se želji za dodavanjem soli u hranu. Previše natrijuma može podstaći nakupljanje tečnosti oko pluća, povećati krvni pritisak i dovesti do stresa na srce, tako da sa dodavanjem soli oprezno.

 

Ograničite unos punomasnih mlečnih proizvoda kako biste izbegli prekomernu potrošnju zasićenih masti. Izaberite jogurte, mleko i sireve sa umerenim procentom masti.

 

Izbegavajte hranu i piće sa viškom šećera, poput gaziranih pića, slatkiša i peciva

 

Neki ljudi doživljavaju poteškoće pri gutanju ili disfagiju nakon moždanog udara.

 

Kada se dese poteškoće prilikom gutanja nakon infarkta, tu je potrebno napraviti modifikacije recepata kako bi se zadovoljile potrebe odraslih koji su imali moždani udar.

 

Oni uključuju sledeće:

 

  • pasiranje hrane tako da žvakanje nije neophodno.
  • mlevena i vlažna, tako da ne zahteva grickanje.
  • Mekana hrana i veličine zalogaja tako da osoba može bezbedno da žvaće i proguta hranu.
  • uključuje redovnu hranu koju osoba može da jede na uobičajen način.

 

Kod problema sa gutanjem kao privremeno rešenje može biti pasirana hrana, supe, čorbice ili smutiji. U smutije radi nutritivne punoće i broja kalorija je moguće dodati protein u prahu, zdrave zaslađivače, orašste plodove ili namaze (popit kikiriki putera i druge zdrave putere) ukoliko nemate problema sa dijabetesom možete dodati i sušeno voće poput urmi i slično.

 

 

Evo nekih ideja:

 

Potaž od bundeve:

U vodi skuvati 200g bundeve i 1 šargarepu (sve prethodno iseckano). Kad povrće omekša, izvaditi ga i izmiksati štapnim mikserom, dodajući vodu u kojoj se povrće kuvalo do željene gustine. Dodati so, biber i kurkumu. Na kraju dodati 50g grčkog jogurta i promešati.

 

Ovsena kaša sa jabukom i cimetom:

Zagrejati 200ml mleka, dodati 4 kašike ovsenih pahuljica (oko 40g) i kašičicu mlevenog lana. Kada provri skinuti sa vatre. Dodati 1 iseckanu ili izrendanu jabuku, kašičicu kikiriki putera, ravnu supenu kašiku suvog grožđa i malo cimeta i sve pomešati.

 

Krompir čorba:

Krompir (100g) iseći na kockice, a šargarepu (150g) na kolutove. Naseckan crni luk (glavica) propržiti na ulju (2 kašičice) dok ne omekša, pa zatim dodati juneće meso iseckano na kockice (100g), krompir i šargarepu. Naliti vode da ogrezne i na većoj temperaturi kuvati dok ne proključa, uz mešanje. Zatim smanjiti temperaturu i malo otklopiti. Pred kraj dodati začine po ukusu, šolju kuvanog paradajza i kuvati još 10 minut.

 

Dijeta za pacijente sa moždanim udarom sa visokim krvnim pritiskom

 

Visok krvni pritisak je najčešći faktor rizika od moždanog udara. Dijeta može pomoći u upravljanju. Mnoge promene u ishrani koje mogu pomoći u smanjenju budućih moždanih udara mogu takođe pomoći kod krvnog pritiska.

 

Posebno je važno za osobe sa visokim krvnim pritiskom da prate unos natrijuma. Natrijum je u soli. Ljudima je potrebna so da bi preživeli, iako previše može biti štetno.

 

Ljudi mogu da koriste više suvih  začina i time dadati ukus hrani, a  manje soli.

 

Namirnice koje mogu biti bogate soli a koje bi trebalo da izbegavate su: prerađeno meso, kao što je slanina, slane grickalice, kao što je čips, supe iz kesica, smrznute večere, pice ili mešavine začina koje u sebi imaju dodatak soli, konzervisane namirnice, kao što su masline u salamuri.

 

Neki specifični recepti koji mogu biti prikladni za pacijente koji su imali infarkt:

 

Oslić sa krompirom i blitvom:

Ispeći u rerni 200g oslića (na pek papiru na 180 C oko 30min). U međuvremenu obariti 150g krompira i 200g blitve. Blitvu zatim iscediti, iseckati, i kratko propržiti na maslinovom ulju (2 kašičice), uz dodatak izgnječenog čena belog luka. Servirati krompir i blitvu kao prilog uz ribu. Dressing: maslinovo ulje, limun, peršunov list, beli luk.

 

Pljeskavice od tikvica

1 jaje, 1 luk srednje veličine, začini po ukusu (so, biber, peršun), 1 tikvica srednje veličine, 50g parmezana, Mladi nemasni sir/grčki jogurt (po ukusu), sprej za kuvanje ili kašika ulja.Oguli i narendaj 1 tikvicu srednje veličine. Sačekaj da pusti vodu, a zatim je dobro ocedi. U tikvice dodaj začine, sitno naseckan luk, 1 jaje i malo parmezana. Tiganj poprskaj sprejem za kuvanje i sačekaj da se ugreje. Podeli smesu na 3-4 dela, a zatim kašikom pljeskavice stavljaj na tiganj. Peci ih 3-4 minuta dok ne porumene sa obe strane. Kada dovoljno porumene prebaci ih na pek papir (na pleh), a zatim još 10ak minuta peci u prethodno zagrejanoj rerni na 180°. Sačekaj da se pljeskavice ohlade, a zatim ih serviraj uz grčki jogurt ili mladi, nemasni sir.

 

Kus-kus sa piletinom

Sprej za kuvanje  ili kašika ulja, ½ pilećih prsa, ½ mešavine za rusku salatu, 1 šolja vode, 1 šolja kus-kusa, Začini (kari, so, biber), 1 šaka suvog grožđa (opciono). U manju šerpicu sipaj šolju kus-kusa koji ćeš preliti ključalom vodom, a zatim ostavi 10ak minuta da nabubri. Poprskaj tiganj sprejem za kuvanje ili dodajte kašiku ulja, pa kad je dobro zagrejan na njemu ispeci komadiće piletine koji su prethodno iseckani. Začini je solju, biberom i karijem, a zatim skloni sa vatre. Dodaj zlatnu mešavinu koja je prethodno skuvana, kao i kus-kus koji je nabubreo i prethodno upio vodu. Ukoliko je potrebno dodatno začini do željenog ukusa. Za sam kraj ukoliko voliš kombinaciju slatko-slano dodaj malo suvog grožđa.

 

Kako bi trebao da izgleda tanjir osobe koja je imala infarkt:

 

Potrudite se da ½ tanjira ispunite povrćem ili salatom, ¼ tanjira proteinskom hranom (oko veličine dlana, otprilike) i ¼ tanjira ugljenih hidratima idealno integralnim kao što su integralni pirinač, integralna testenina, kinoa, kus-kus, krompir.

 

Takođe nakon infarkta je bitno unositi namirnice koje su bogate antioksidansima (antioksidansi sprečavaju oštećenje ćelija i pomažu u očuvanju istih, tako što neutrališu slobodne radikale)

 

Najpoznatiji su vitamin C, vitamin E, beta-karoten i drugi srodni karotenoidi, zajedno sa mineralima selenom i manganom. Pridružuju im se glutation, koenzim K10, lipoična kiselina, flavonoidi, fenoli, polifenoli, fitoestrogeni i još mnogo toga.

 

Vit C – ima ga u paprikama, limunu, jagodama..

Vit E -  semenke suncokreta, bademima, kikirikiju...

Likopen – paradajz, šargarepa, lubenica

Beta – karoten – šargarepa, zeleno listano povrće

 

Promena načina na koji jedete nakon srčanog udara može biti zastrašujuća. Učenje i usvajanje novog načina života nakon tako traumatičnog vremena je teško, ali neophodno da biste ostali zdravi.