Tema trudničkog i porodiljskog odsustva u Srbiji često izaziva brojna pitanja – kada se otvara bolovanje, ko isplaćuje naknadu, kako se ona obračunava i da li su žene koje vode sopstveni biznis jednako zaštićene kao zaposlene.

 

Osnova za ostvarivanje prava iz ove oblasti nalazi se u:

 

  • Zakonu o radu
  • Zakonu o zdravstvenom osiguranju
  • Zakonu o finansijskoj podršci porodici sa decom

 

Ovi propisi uređuju otvaranje trudničkog bolovanja, isplatu naknada, dužinu porodiljskog odsustva I obračun zarade, ali njihova primena u praksi pokazuje da razlike između zaposlenih žena I preduzetnica I dalje postoje.

 

Kada se otvara trudničko bolovanje I ko ga plaća?

 

Trudničko bolovanje (privremena sprečenost za rad zbog komplikacija u trudnoći) otvara se na osnovu mišljenja ginekologa i potvrde lekarske komisije u bilo kom trenutku u kome se komplikacije jave.

 

Što se isplate bolovanja tiče, naknada se isplaćuje 100% i to:

 

  • Prvih 30 dana bolovanje plaća poslodavac
  • Od 31. dana isplatu preuzima RFZO (Republički fond za zdravstveno osiguranje)

 

Cilj ovog prava je zaštita zdravlja žene i sprečavanje rizika u trudnoći usled obavljanja posla.

 

Kada počinje porodiljsko odsustvo i koliko traje?

 

Porodiljsko odsustvo može početi:

 

  • Najranije 45 dana pre termina porođaja
  • Obavezno 28 dana pre termina

 

Nakon porođaja, porodilja ima pravo na:

 

  • 3 meseca porodiljskog odsustva, a zatim
  • odsustvo radi nege deteta koje traje:

       12 meseci za prvo i drugo dete

       24 meseca za treće i svako naredno dete

 

Ova prava se prvenstveno odnose na žene koje su u radnom odnosu i prijavljene kod poslodavca.

 

Kako se računa isplata porodiljskog za zaposlene žene?

 

Naknada za porodiljsko bolovanje računa se na osnovu prosečne zarade u prethodnih 18 meseci.

 

Postupak izgleda ovako:

 

  • Sabiraju se bruto zarade za poslednjih 18 meseci
  • Dobijeni zbir se podeli sa 18
  • Dobijeni iznos predstavlja mesečnu osnovicu za isplatu porodiljskog

 

Ako porodilja nije radila svih 18 meseci, sabiraju se stvarne zarade, ali se zbir i dalje deli sa 18 — što dovodi do manje isplate, iako je žena bila aktivno zaposlena kraći period.Ukoliko zaposlene žene imaju nedoumice u vezi sa obračunom ili sumnjaju da su im povređena prava, preporučljivo je da se obrate advokatu za radno pravo radi provere ispravnosti obračuna i zaštite svojih interesa.

 

Koja su prava mama preduzetnica i kako se vrši isplata porodiljskog?

 

Od 2024. godine, preduzetnice u Srbiji imaju pravo na isplatu naknade za vreme porodiljskog odsustva, ali se način obračuna razlikuje od zaposlenih.

 

Računanje izgleda ovako:

 

  • Sabiraju se osnovice doprinosa na koje je preduzetnica plaćala poreze tokom poslednjih 18 meseci
  • Zbir se podeli sa 18
  • Dobijeni iznos se zatim deli sa 1,5 (zakonski koeficijent)

 

Zbog ovakvog načina obračuna, naknada za porodiljsko kod preduzetnica je često niža, iako uredno plaćaju doprinose.

 

Da li su preduzetnice diskriminisane?

 

Iako su izmene zakona donele određene pomake, mnoge preduzetnice i dalje ukazuju na probleme:

 

  • Nemaju mogućnost da angažuju zamenu tokom odsustva
  • Ako obustave delatnost – primaju punu naknadu, ali im se ne obračunava radni staž
  • Ako nastave da rade – primaju 50% naknade i same plaćaju doprinose
  • Naknade su niže zbog zakonskog koeficijenta
  • Porodiljsko se otvara od dana porođaja, ne pre

 

Ovakav sistem i dalje stvara osećaj nepravde i nejednakosti, jer preduzetnice snose veći finansijski i organizacioni teret.

 

Potreba za jednakom zaštitom svih mama

 

I zaposlene žene i preduzetnice imaju zakonsko pravo na naknadu tokom trudnoće i porodiljskog odsustva, ali u praksi postoje razlike.

 

Zaposlene žene uživaju veću sigurnost i kontinuitet primanja, dok preduzetnice i dalje trpe finansijski i administrativni pritisak. Da bi se postigla prava jednakost, potrebno je dalje unapređivati zakonodavni okvir i obezbediti da svaka majka – bez obzira da li je zaposlena ili preduzetnica – ima pravo na jednaku isplatu porodiljskog i stabilnu finansijsku podršku tokom najvažnijeg perioda u životu.

 

Ovaj tekst ne predstavlja pravni savet, već stav autora, ne uvek i uređivačku politiku portala.

 

AutorIrina Krezović, advokat - partner u Advokatskoj kancelariji Tomić - Krezović

Pravo

Nasilje u porodici

Medijacija

Suđenje na daljinu

Subvencije za samozapošljanje

Kripto porez

Izdržavanje maloletne dece

Vanknjižna svojina

Pravo na život i prekršajna evidencija

O prometu nepokretnosti i katastru

Kako osnovati sportsko udruženje?

I sudija je čovek

Ugovor o doživotnom izdržavanju

O delegaciji predmeta

Obrt ili Doo?

Zašto krivična suđenja traju dugo?

Razvod braka u Republici Srbiji

Postupak za razvod braka

Najbolji interes deteta

Priručnik za poslodavce i zaposlene

Eksproprijacija u Srbiji

Lišenje poslovne sposobnosti

A šta će meni taj ejč ar

Deoba zajedničke imovine

Nasilje u porodici

Pobijanje testamenta

Šta je advokat bez imena

Biti preduzetnik – osnovna pravila

Ostavinski postupak i testament

Sticanje hrvatskog državljanstva

Zaštita pomoraca

Zeleni Zakon o planiranju i izgradnji

Marketing u regulisanim industrijama

Otkaz zbog povrede zabrane pušenja

Poreska utaja

Da li je liderstvo proces ili osobina?

Nasrtljiva poslovna praksa

Pravni vodič za kripovalute u Srbiji

Želim da dam otkaz, koja su moja prava?

(Ne)zakonit otkaz ugovora o radu

Ugovor o poklonu